U Ženskoj grupi Korak Karlovac kao novu uslugu nude provođenje psihosocijalnog tretmana maloljetnih počinitelja kaznenih djela

U Ženskoj grupi Korak Karlovac kao novu uslugu nude provođenje psihosocijalnog tretmana maloljetnih počinitelja kaznenih djela

Održana je početna konferencija druge godine trogodišnjeg programa „Mijenjam sebe – mijenjam društvo“ kojeg Ženska grupa Karlovac „Korak” provodi u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Karlovac

Početna konferencija druge godine trogodišnjeg programa „Mijenjam sebe – mijenjam društvo“ kojeg Ženska grupa Karlovac „Korak” provodi u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Karlovac, održana je u srijedu.

Program je financiran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u iznosu od 170 tisuća kuna godišnje, a traje od 1. lipnja 2020. do 31. svibnja 2023. godine.

O programu je više rekla Veronika Lesić iz navedene udruge.

– Ovim programom nastavljamo provedbu programa „Promjena – korak do sigurnosti“ koji je završio u svibnju 2019. godine, ali uz uvođenje nove usluge. I dalje provodimo psihosocijalno savjetovanje počinitelja nasilja u obitelji, pružanje podrške i praćenje žena i djece po izlasku iz Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji te umrežavanje, odnosno unapređenje međuresorne suradnje. Nova usluga koju smo uspostavili od lipnja ove godine je usluga provođenja psihosocijalnog tretmana maloljetnih počinitelja kaznenih djela. Navedenim programom nastavljamo rad s počiniteljima nasilja u obitelji na način da nam naš partner CZSS Karlovac i dalje upućuje korisnike u Savjetovalište za nenasilno rješavanje sukoba u obitelji. Cilj ovog psihosocijalnog savjetovanja je povećanje sigurnosti za osobe izložene nasilju, odnosno postizanje uvida i prihvaćanje odgovornosti za vlastito nasilno ponašanje, usvajanje samokontrole ponašanja, učenje socijalnih vještina i mijenjanje uvjerenja koja pridonose nasilnom ponašanju. Nasilno ponašanje je izabrano i svjesno te se ono može mijenjati, ali je izuzetno važna osobna spremnost i motivacija za promjenom. Kroz sve tri godine predvidjeli smo uključivanje pet do 10 korisnika u psihosocijalno savjetovanje počinitelja nasilja u obitelji, a već sada smo ovom uslugom obuhvatili devet korisnika, naglasila je između ostalog Lesić.

Dodala je kako nastavljaju pružati psihološku i pravnu pomoć, te ekonomsko osnaživanje ženama i djeci po izlasku iz Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji.

-Žene koje nemaju podršku, nerijetko se vraćaju partnerima koji su najčešće počinitelji nasilja u obitelji, a zatim nakon tzv. faze medenog mjeseca, odnosno prividnog poboljšanja u partnerskom odnosu, koja je ujedno i posljednja faza ciklusa nasilnog događaja, nažalost dolazi do recidivizma. U takvim situacijama, ali i onima gdje se žena ne vrati počinitelju, treba naglasiti i da djeca trebaju psihološku pomoć i podršku jer traume ostavljaju posljedice koje zahtijevaju dugotrajniji stručni pristup. Naime, djeca iz nasilnih obitelji mogu razviti socijalne i emocionalne teškoće poput agresivnosti, anksioznosti, depresije ili niskog samopouzdanja, kao i kognitivne teškoće poput slabijeg uspjeha u školi ili nedostatka vještina za rješavanje sukoba. Stoga s djecom radimo neposredno pružajući adekvatnu psihološku pomoć, ali i posredno preko majke. Osim toga, i nakon izlaska iz Skloništa, često se nastavljaju „pravne bitke“ u kojima je pravna pomoć svakako dobrodošla našim korisnicama. Veoma je važno i ekonomski osnažiti žene kako ne bi bile ovisne o partneru, pomoći im u njihovim roditeljskim kompetencijama te im omogućiti uspješnu reintegraciju u društvo. Kroz tri godine provedbe predviđamo 20 do 30 žena i isto toliko djece koji će biti uključeni u program, a za sada smo obuhvatili 17  žena i 16 djece ovom uslugom, izjavila je Lesić.

Helena Vrbetić iz Centra za socijalnu skrb Karlovac istaknula je kako im je suradnja sa Ženskom grupom Korak iznimno važna u ovom programu prvenstveno zbog mogućnosti uključivanja odraslih počinitelja nasilja u obitelji u psihosocijalno savjetovanje Udruge Korak.

Kroz savjetovanje se radi na promjeni nasilnog ponašanja što utječe na sigurnost članova obitelji ugroženih obiteljskim nasiljem. Time se pruža podrška cijeloj obitelji kao sustavu budući da dio žrtava odluči ostati u obitelji. 

U odnosu na vrijeme pandemije, ovaj Centar ne bilježi značajno veći porast slučajeva nasilja u obitelji. U prošloj godini Centar je zabilježio 107 obavijesti o nasilju u obitelji. Od ukupnog broja slučajeva, u 14 % slučaja nasilje je bilo prema djeci, prema odraslim osobama u 60% slučajeva, s istovremeno prema djeci i odraslima u 26 % slučaja.

U odnosu na vrstu nasilja, 38% slučajeva se odnosi na psihičko nasilje, 11% na tjelesno nasilje, a 43% slučajeva se odnosi na istovremeno više vrsti nasilja.

U 60% slučajeva nasilje se prvi puta dogodilo u obitelji- dok je u ostalim slučajevima riječ o recidivu. U 33% slučajeva nasilje je trajalo duže od godinu dana.

U prošloj godini 33% muških i 67% ženskih osoba su bile žrtve nasilja u obitelji. Što se tiče počinitelja, 82 posto je bilo muških, a 18 posto ženskih osoba, navela je Vrbetić.

Što se tiče postupanja Centra za socijalnu skrb prema žrtvama nasilja u obitelji, rekla je kako im nude smještaj u sklonište, posredovanje kod ostvarivanja besplatne pravne pomoći ili zdravstvene zaštite, upućivanje žrtvi u savjetovalište izvan centra, savjetovanje Centra za socijalnu skrb za žrtve, te izradu plana sigurnosti.

-Od lipnja ove godine imamo mogućnost uputiti maloljetne počinitelje kaznenih djela u Savjetovalište Udruge Korak na provedbu psihosocijalnog tretmana. Riječ je o odgojnoj mjeri koja može biti izrečena u predpripremnom postupku putem Državnog odvjetništva ili u sudskom postupku, a Centar je posrednik u njezinom izvršavanju. Do sada smo uputili dvoje korisnika. Ovakav način rada s maloljetnim počiniteljima kaznenih djela nam je od velike važnosti jer pruža mogućnost da se zaštitom, brigom i pomoći izvrši povoljan utjecaj na razvijanje maloljetnikove cjelokupne ličnosti i jačanje njegove osobne odgovornosti te utjecanje na pozitivne promjene u ponašanju. Kriterij za izbor ove mjere maloljetnikova spremnost na suradnju pri njezinom ostvarivanju.

Dobrobiti za korisnike su brojne, npr. pomoći osobi da se učinkovitije nosi sa svojim specifičnim problemima, postizanje promjene na razini uvida, preuzimanje svjesne kontrole nad emocijama i ponašanjima, razvijanje pozitivnog odnosa prema samom sebi, usvajanje vještina rješavanja problema, socijalnih vještina te promjena ponašanja – zamjena nefunkcionalnih oblika ponašanja kojima osoba sama sebe ugrožava.

Rezultati istraživanja su pokazali 87.5% maloljetnika smatra da je mjera psihosocijalnog tretmana uspješno provedena te procjenjuju da su postigli promjene u ključnim područjima života. U najvećoj mjeri mladi procjenjuju da su postigli promjene u području kontrole ponašanja, osobnog zadovoljstva i obiteljskih odnosa.

U budućnosti ćemo i dalje raditi na jačanju međuresorne suradnje, poručila je Vrbetić.

Preuzeto sa stranica karlovacki.hr:

Galerija slika:

 

Skip to content